25. Novembar-Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u Evropi, na zapadu Balkana. Graniči s Hrvatskom, Srbijom, i Crnom Gorom. Glavni grad je Sarajevo. 

Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini, koji se obilježava svakog 25. novembra.

Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBiH

ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
• prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
• drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944,
• treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

Prvo zasjedanje
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Drugo zasjedanje
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova.

Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
• Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
• Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
• Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
• Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
• Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
• Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
• Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
• Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
• Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.:

Treće zasjedanje
Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.