| Planinarski klub |
|
PLAN RADA KLUBA
graf.ing. Mujkić Vahida, voditeljica kluba
Psiho – socijalno stanje u Bosni i Hercegovini – načini prevazilaženja
U Bosni i Hercegovini, zemlji u
tranziciji, došlo je do naglog povećanja
maloljetničkog devijantnog ponašanja. Posljedice
dešavanja i promjena do kojih je došlo u posljednjih
15 godina tek sada izlaze na vidjelo i na kraju se
očituju na najranjivijim pripadnicima našeg društva
– djeci. Njihovo ponašanje predstavlja rezultat
odgoja i utjecaja, kako u porodici tako i van nje –
u školi ili na ulici.
Novi način života i rada ostavlja manje vremena za
jačanje porodičnih odnosa i utjecaja što djeluje
negativno na odgojnu funkciju porodice, što za
rezultat ima slabljenje socijalno – psihološkog
funkcioniranja učenika u školskoj i društvenoj
sredini, tako da teret odgoja sve više pada na pleća
vrtića i škola koji imaju zadatak da na vrijeme
prepoznaju rizične faktore i preventivno djeluju
kako bi se smanjili izgledi za razvoj nepoželjnih,
antisocijalnih oblika ponašanja.
Za razliku od socioloških faktora koji imaju
posredan utjecaj na razvoj preddelikventnog
ponašanja (loši uslovi života utječu na slabljenje
odgojne funkcije obporodice), psihološki faktori
imaju veći utjecaj na razvoj preddelinkvencije ali i
na njeno prerastanje u delinkventno ponašanje.
Sudeći prema rezultatima studije „Uloga
porodice u pojavi i prevenciji nepoželjnih oblika
ponašanja kod djece i adolescenata u Kantonu
Sarajevo-oblici društvene podrške“
najznačajniji utjecaj na razvoj nepoželjnih oblika
ponašanja imaju nerazvijenost radnih i kulturnih
navika te izostajanja motivacije za učenje.
Preddelinkventnu populaciju od nedelinkventne
najviše razlikuju ispodprosječne ocjene iz vladanja
i školskog uspjeha, te nadprosječni broj
neopravdanih izostanaka sa nastave kao i manje
ispoljena socijalno-emocionalna zrelost.
Tu na scenu stupa škola koja mora iznaći načine da
amortizuje negativne utjecaje kojima su mladi ljudi
izloženi. Jedan od načina je pružanje prilika mladim
ljudima da učestvuju u aktivnostima koje imaju
odgojnu komponentu, s tim što je naglasak stavljen
na učestvovanje u smislu dobrovoljnog
pristupanja tim aktivnostima. Na taj način
oni iskazuju inicijativu i dobivaju osjećaj
određenog nivoa kontrole nad svojim odgojem i
obrazovanjem.
Prilikom odabira aktivnosti treba kao orijentir
koristiti izaženo interesovanje za određene
aktivnosti ali i trenutnu socioekonomsku situaciju
koja predstavlja, na žalost, čestu prepreku mladima
ljudima u postizanju njihovih ciljeva i ostvarenju
njihovih ambicija.
Jedna od aktivnosti koja se može
učiniti lako dostupnom velikoj većini jeste
planinarstvo koje u današnjem haotičnom
stilu života ponovno dobiva na popularnosti i ima
sve veći broj zagovornika.
Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvata
gotovo sve čovjekove djelatnosti vezane uz kretanje
i boravak u planinama. To nije besciljno lutanje
brdima i osvajanje vrhova s kojih se morati sići,
nego stil života, čitav niz aktivnosti. Odlazak u
planinu i kretanje na čistom planinskom vazduhu
predstavlja aktivan odmor koji planinara ispunjava
osjećajem zadovoljstva.
Planinarenje fizički iscrpljuje, ali istodobno
obogaćuje i osvježava novom snagom, koja je prijeko
potrebna za život u ljudskoj zajednici.
Između ostalog planinarenje u čovjeku razvija mnoge
dobre osobine: snalažljivost, hrabrost,
požrtvovanost, prilagodljivost, fizičku
izdržljivost, društvenost, domoljublje.
Planinarenje se temelji na zajedništvu, na uzajamnom
djelovanju, širenju ljubavi prema prirodi i ljudima.
Baviti se planinarenjem znači time poboljšati svoje
zdravlje, kako fizičko tako i psihičko.
Planinarenje zahtijeva upornost i žrtvu, nadilaženje
uobičajene svakodnevne „komotnosti“, zahtijeva
inicijativu i odvažnost. Zato daruje susret i dodir
s izvornom prirodom i ljudima, zdravu radost napora,
kao i boli od nošenja reuksaka ili od prijeđenih
kilometara puta. Odlazak u prirodu mlade potiče na
osjećaj odgovornosti, odgaja osjećaj brige za sebe i
drugoga, uvodi u istinsko zajedništvo. Vrativši se u
svoje porodice i u škole mladi svjedoče da postaju
življi, otvoreniji za svakog čovjeka.
Planinarska etika
Prilikom susreta na planinama planinari se pozdravljaju
U susretu s mještanima budi kulturan, poštuj njihove običaje i tradiciju
Planinarski dom po napuštanju očisti
Razgovaraj poluglasno, ne galami, ne viči
Ako se vatra loži, poduzeti mjere opreza
Ne razbacuj oko sebe, ponijeti kesu u koju je potrebno odlagati otpatke i ponesi sa sobom
Ne ističi sebe i svoju kondiciju, pogotovo ne nagovarajući druge da se i oni pridruže tvom samodokazivanju u brzom hodanju ili penjanju
U planinarenju nema takmičenja, planinarstvo nije trkanje
Poštuj, prirodu, ne beri šumsko bilje i cvijeće, na pristojan način upozori i ostale ako to čine
Uzimajući u obzir današnju socijalnu situaciju u činjenicu da veliki broj porodica živi na samoj granici siromaštva, razumljivo je da veliki broj djece, i pored dobre volje njih i njihovih roditelja, ostaje uskraćen za određena iskustva, poput boravka u prirodi – izleta, koji predstavljaju drugačiji vid okruženja sa manje vještačkih pravila kojima se uređuje ponašanje i gdje se djeci omogućuje da se slobodnije izražavaju.
Boravak u sredini koja, za razliku od učionice ili ulice, predstavlja relativno nepoznato okruženje, dokazano jača socijalne kontakte unutar grupe stvarajući osjećaj povezanosti i međusobne ovisnosti njenih članova. Javlja se osjećaj odgovornosti kako za sebe tako i za druge učesnike. Postepeno savladavanje potrebnih vještina, upoznavanje terena, pređeni put i dolazak na cilj dovodi do povećanja samopouzdanja u pojedinca kao i osjećaja ostvarenja cilja tj. postizanja rezultata nakon uloženog truda.
Planinarski klub Srednje grafičke tehničke škole „Grafičar“ – osnivanje i kratki izvještaj aktivnosti
Planinarski klub Srednje grafičke tehničke škole „Grafičar“ (www.sgts.edu.ba/planinarski.html) je osnovan tokom školske 2007/2008 godine.
Klub broji sa fluktuacijom oko 45 članova koji ispunjavaju kriterije kao što su primjerno vladanje, bez negativnih ocjena, bez upotrebe i konzumiranja duhana, alkohola i ostalih štetnih materija.
Klub je do sada realizirao aktivnosti:
- obilazak grada Visoko - učestvovalo je 36 učenika. Polazak sa zeljezničke stanice vozom u 07:20. Sa članovima kluba je u obilasku Piramide „Sunca“ bila i profesorica Vildana Moralić. Povratak je bio u 12:30.
- Bentbaša – Kozija ćuprija, učestvovalo je 12 učenika. Polazak sa At – mejdana u 11:00 sati. Odaziv učenika je zadovoljavajući obzirom da je snijeg padao, a u školi je bila i nadoknada časova.
- Izletište Barice, učestvovalo je 7 učenika. Polazak u 08:20 kombijem iz ul. Koševo do prvog doma Džemal Bijedić gdje smo popili čaj i dogovor kako provesti dan. Povratak oko 14:00 sati zbog lošeg vremena.
- Učestvovalo je 9 učenika. Sastanak kod tramvajske stanice Skenderija u 11:00 sati i odlazak trolejbusom do Pionirske doline, povratak oko 14:00 sati zbog lošeg vremena.
- učestvovalo je osam učenika i voditelj kluba, ostvareno je učlanjenje u Planinarsko drustvo „Bjelašnica“ na prijedlog članova kluba.
- izlet na Igman, nočenje u planinarskom domu PTT-a, sa 11 učenika bili su direktor škole, voditelj nastavnog procesa, voditelj kluba i profesorica praktične nastave.
Opravdanost postojanja Planinarskog kluba Srednje grafičke tehničke škole „Grafičar“
Iz navedenog je očigledna zainteresovanost mladih za učešće u aktivnostima kluba, pogotovo ako se uzme u obzir da su pored organiziranih izleta napravili i pet panoa, ali također je evidentan i dosta visok stepen inicijative po pitanju odabira lokacija za izlet kao i proširenja broja članova.
Veliki broj učesnika nije bio u mogućnosti da prisustvuje nekim aktivnostima zbog ostalih školskih obaveza subotom. Također, treba napomenuti da postoji veliki broj zainteresirane djece koja zbog finansijske situacije nisu u stanju da učestvuju u aktivnostima kluba.
Treba napomenuti da su članovi
kluba tokom boravka u planinarskom domu, gdje su
provedena dva dana (noćenje) na inicijativu
učesnika, primili pohvale od strane drugih planinara
po pitanju ponašanja i utiska koji su ostavili, što
je djelovalo ohrabrujuće na njih.
Djeca koja učestvuju u projektu su odlični ili
vrlodobri učenici sa primjernim ili vrlo dobrim
vladanjem. Njihovo učešće u aktivnostima projekta
predstavlja određeni oblik nagrade za njihovo
dosadašnje zalaganje, kao i stimulans za daljni
napredak.
Ipak, težnja projetka je da i djeci koja ne
ispunjavaju te kriterije približi ideju nagrađivanja
učešćem, što bi ih trebalo stimulisati da se
„poprave“, tj. da svoju energiju usmjere ka
ostvarenju određenog zadatog cilja – učešća u
aktivnostima projekta. Ipak ostvarenje učešća ne
treba prestrogo uvjetovati - nagrada treba da
uslijedi nakon truda i prvih pomaka nabolje, jer
jedino na taj način može ostvariti svoju
stimulativnu ulogu. U suprotnom može se učiniti
nedostižna što bi djelovalo obeshrabrujuće i
frustrirajuće na te mlade ljude koji žele da
pokušaju.
Ako bi učešće u projektu ostalo samo privilegija
manjine lako bi moglo doći do naglašavanja razlika
među djecom unutar jednog razreda ili šire, što može
rezultirati pojačanjem animoziteta između učesnika i
ne-učesnika, te na kraju ostvariti kontraefekat od
zamišljenog i poželjnog.
Da bi se to izbjeglo odnosno da bi se ostvarili
pozitivni aspekti ovog projekta, neophodna je
finansijska pomoć koja će omogućiti većem
broju djece da učestvuju u projektu planinarstva
čime bi se mogao ostvariti njegov puni potencijal.
Projekat planinarstva sa svim svojim pozitivnim
utjecajima koje ta aktivnost obuhvata ima za cilj
prevenciju stvaranja ili jačanja rizičnih faktora
koji utiču na pojavu preddevijantnog ponašanja kod
maloljetnika te podsticanje faktora zaštite.
Pozitivno utječe na psiho – socijalno sazrijevanje
mladih i stvara osjećaj pripadnosti u društvu
pomažući im na njihovom putu da postanu produktivni
članovi svoje zajednice.
Godišnji plan rada
SEPTEMBAR
Izlet na Igman – Planinarski dom ,
Ljubitelj prirode
OKTOBAR
Izlet na Skakavac
NOVEMBAR
Izlet na Bjelašnicu – Planinarski
dom '' Šavnici''
DECEMBAR
Izlet na Bjelašnicu – Planinarski
dom '' Bijele vode ''
FEBRUAR
Cilj planinarenja
Izlet na Bentbašu
MART
Izlet na Barice
APRIL
Izlet na Igman – Malo Polje / Veliko
polje
MAJ
Izlet na Vrelo Bune – derviška
tekija
JUNI
Hutovo blato
Razrada aktivnosti kluba
Nakon što smo se uključili u P.D. Bjelašnica, slijedi učlanjenje i u PD“ Prijatelj prirode“. Raditi na omasovljavanju članova i odlascima u što večem broju na planirane izlete.
Cilj kluba
Osnovni cilj je užitak, gdje se fizički i duhovno izvrsno nadopunjuje. Planinarenje u čovjeku razvija mnoge dobre osobine, kao što su snalažljivost, hrabrost, požrtvovanost, prilagodljivost, fizička izdržljivost, društvenost, bolje razumijevanje ljudi i prirode, posebnost, drugačije gledanje na svijet i ljude oko sebe.
Nije cilj popeti se na brdo i
vratiti se, nego način i filozofija života.
Vratiti se prirodi, poboljšati
zdravlje, fizičko i psihičko, svoje srce oplemeniti
kroz planirane izlete
Naučiti kako se ponašati u prirodi.
Uključenje što većeg broja mladih
Nakon što planirani izleti potaknu
učenike na osjećaj odgovornosti, osjećaj brige za
sebe i druge, osjećaj zajedništva i slične
blagodati, povratkom u svoje porodice, školu
učenici postaju plemenitiji, otvoreniji za dijalog.
Preporuka
Uključiti medije u neki od izleta čime se vršila promocija kluba a i same škole kao mjesta pozitivnog djelovanja.
Planirana destinacija je predvidjena u dogovoru sa direktorom škole prvog petka u mjesecu.
| Galerija Igman | ||
| Galerija - Kozija ćuprija | Planinarski klub |